| date | n_articles | z_score_volume |
|---|---|---|
| 2025-04-21 | 106 | 9.283194 |
| 2022-12-25 | 28 | 6.166977 |
| 2025-04-22 | 69 | 5.292038 |
| 2021-12-24 | 26 | 4.828238 |
| 2023-12-25 | 22 | 4.425889 |
| 2023-12-24 | 21 | 4.131266 |
| 2024-12-25 | 42 | 3.857921 |
| 2023-04-09 | 19 | 3.542020 |
| 2025-04-26 | 51 | 3.350395 |
| 2021-01-02 | 20 | 3.246780 |
| 2021-12-06 | 20 | 3.246780 |
| 2025-04-23 | 50 | 3.242526 |
| 2022-04-16 | 18 | 3.197912 |
| 2022-08-15 | 18 | 3.197912 |
| 2022-11-18 | 18 | 3.197912 |
| 2024-08-15 | 37 | 3.106378 |
Dinamička analiza utjecaja stvarnih događaja na online diskurs (2021-2025)
Uvod u dinamičku analizu
Nakon što su prethodne faze istraživanja mapirale strukturu aktera i platformi, identificirale tematskie kategorije i analizirale emocionalnu i konfliktnu atmosferu, ova zadnja analitička mapa prelazi sa statičkog opisa na dinamičko modeliranje. Temeljna promjena perspektive sastoji se u razumijevanju digitalnog diskursa ne kao fiksne strukture, već kao živog ekosustava koji manifestira kompleksne reakcijske obrasce na vanjske podražaje, odnosno stvarne društvene, političke i vjerske događaje.
Ovaj pristup omogućuje odgovog na tri važna pitanja koja transcendiraju statičku analizu. Prvo pitanje ispituje mogućnost automatske i pouzdane detekcije trenutaka neuobičajene medijske aktivnosti koja signalizira značajne događaje. Drugo pitanje istražuje manifestiraju li različite vrste događaja prepoznatljive i distinktivne digitalne potpise u terminima volumena, konfliktnosti i tonaliteta diskursa. Treće pitanje analizira kako se dugoročni narativi o specifičnim temama ili ličnostima evolviraju i rekontekstualiziraju kroz vrijeme.
Istraživanje uvodi tri metodološke inovacije. Prva je digitalni seizmograf koji kvantitativno detektira dane ekstremnih odstupanja u medijskoj aktivnosti. Druga je narativni seizmograf koji vizualizira životni ciklus pojedinačnih događaja kroz simultano praćenje volumena, konfliktnosti i sentimenta. Treća je longitudinalna analiza narativne evolucije koja mjeri ne samo frekvenciju asocijacija već i atmosfersku valenciju tih asocijacija.
Digitalni seizmograf kao instrument detekcije najbitnijih događaja
Za identifikaciju najvažnijih trenutaka u promatranom razdoblju, razvijen je digitalni seizmograf koji reprezentira metodološki pristup detekciji anomalija u vremenskim serijama medijskog diskursa. Seizmograf radi na principu standardiziranog odstupanja, gdje se za svaki dan izračunava Z score, koji mjeri koliko standardnih devijacija vrijednost odstupa od prosjeka unutar godine.
Detektiraju se dva tipa anomalija. Prvi tip su vrhunci volumena produkcije, definirani kao dani kada je broj objava nadmašio prag od 99. percentila standardizirane distribucije. Drugi tip su vrhunci intenziteta konflikta, definirani kao dani kada je prosječna razina konfliktnog jezika premašila isti prag. Kombinacijom ova dva kriterija, seizmograf identificira trenutke kada diskurs nije samo intenzivniji, već i kvalitativno drugačiji od uobičajene medijske proizvodnje.
Dani ekstremnog volumena medijske produkcije
Dani ekstremnog intenziteta konfliktnog diskursa
| date | avg_cli | z_score_cli |
|---|---|---|
| 2021-12-28 | 148.47162 | 4.294165 |
| 2021-04-13 | 144.80408 | 4.043315 |
| 2023-09-13 | 142.10837 | 3.995725 |
| 2025-05-09 | 72.42359 | 3.931806 |
| 2022-10-29 | 141.68386 | 3.819785 |
| 2021-02-04 | 138.48839 | 3.611339 |
| 2022-11-06 | 137.88096 | 3.577113 |
| 2023-07-14 | 135.77733 | 3.561427 |
| 2025-04-06 | 67.12728 | 3.494289 |
| 2022-07-05 | 135.83363 | 3.446469 |
| 2025-01-21 | 65.16684 | 3.332341 |
| 2021-04-09 | 134.23645 | 3.320518 |
| 2022-07-11 | 131.97970 | 3.200540 |
| 2022-04-11 | 131.67863 | 3.181328 |
| 2025-04-01 | 63.21318 | 3.170952 |
| 2024-06-15 | 108.75764 | 3.152253 |
| 2024-09-09 | 108.60675 | 3.135639 |
Interpretacija rezultata detekcije
Crvene točke na vizualizacijama označavaju trenutke koji su uzburkali digitalni prostor, manifestirajući odstupanja od tri ili više standardnih devijacija od prosječne razine aktivnosti. Ove anomalije nisu stohastičke fluktuacije, već sustavno odgovaraju važnim društvenim, političkim i vjerskim događajima.
Validacija putem mapiranja detektiranih vrhova na poznate događaje pokazuje visoku preciznost algoritma. Detektirani dani gotovo savršeno koincidiraju s događajima poput Hoda za život, Pride povorke, parlamentarnih izbora, važnih obljetnica i velikih liturgijskih blagdana. Ovo potvrđuje da digitalni seizmograf uspješno identificira trenutke od najvećeg društvenog i medijskog značaja.
Ovi vrhunci nisu arbitrarni statistički artefakti. Oni odražavaju dublje društvene dinamike. Specifično, oni označavaju trenutke kada se katolička tematika aktivno suočava s pitanjima identiteta, vrijednosti i političke pozicije. Detektirane anomalije posebno su izražene oko blagdana i obljetnica, gdje medijski odjeci jačaju osjećaj zajedništva među vjernicima. Primjerice, masovno medijsko pokrivanje Uskrsa u hrvatskim medijima ne reprezentira samo novinarsku praksu, već i kolektivni ritual afirmacije zajedničkih vrijednosti i tradicija koji transcendira pojedinačne medijske narative i postaje trenutak simboličke kohezije vjerničke zajednice.
Narativni seizmograf liturgijskog događaja (Uskrs 2022)
Kako bi se istražile distinktivne digitalne potpise različitih tipova događaja, analiza se sada usmjerava na Uskrs 2022. godine, koji je slavljen 17. travnja. Za razliku od društveno politički kontroverznih događaja, Uskrs predstavlja primarno liturgijski i duhovni događaj, što se očekuje manifestirati kroz specifične obrasce u digitalnom diskursu.
Narativni seizmograf konfiguriran je za praćenje tematske kategorije Duhovnost i liturgija kroz temporalni prozor od 14 dana prije i poslije događaja. Vizualizacija integrira tri dimenzije. Linija predstavlja udio ove teme u ukupnom dnevnom diskursu. Veličina točke predstavlja intenzitet konfliktnog jezika. Boja točke predstavlja prosječni tonalitet.
Anatomija pozitivno valentnog, nekonfliktnog događaja
Seizmograf za Uskrs manifestira fundamentalno drugačiji obrazac od očekivanih obrazaca društveno politički kontroverznih događaja, potvrđujući postojanje distinktivnih digitalnih potpisa različitih tipova događaja.
Temporalna koncentracija medijske pažnje. Za razliku od očekivanih višestrukih valova karakterističnih za kontroverzne događaje, medijska pažnja za Uskrs je izrazito fokusirana na sam dan blagdana i neposredno prethodne dane Velikog Tjedna. Udio teme Duhovnost i liturgija doseže svoj apsolutni vrhunac točno na dan Uskrsa, manifestirajući oštar i jednoznačan signal bez prethodnih ili naknadnih valova.
Gotovo potpuno odsustvo konfliktnosti. Najvažniji nalaz je konstantno mala veličina točaka kroz cijelo promatrano razdoblje. Ovo predstavlja kvantitativni dokaz da je diskurs o Uskrsu gotovo u potpunosti lišen konfliktnog i polemičkog vokabulara, što ga fundamentalno razlikuje od diskursa o bioetičkim ili političkim temama.
Dominacija pozitivnog tonaliteta. Sve točke na seizmografu manifestiraju izrazito plavu nijansu, što upućuje na visoko pozitivan sentiment karakterističan za medijsko izvještavanje. Diskurs je afirmativan, fokusiran na poruke nade, mira i duhovne obnove.
Pozitivan sentiment koji karakterizira Uskrs evocira toplinu tradicije u kontekstu konkretnih društvenih praksi. Medijski narativi o obiteljskim okupljanjima, crkvenim slavljima i zajedničkim ritualima ne reprezentiraju samo izvještavanje o događaju, već aktiviraju kolektivnu memoriju i emocionalni rezonans povezan s tradicijom. Nizak intenzitet konflikta omogućuje fokus na poruke nade i duhovne obnove, kreirajući diskursni prostor u kojem dominiraju afirmativni i zajedničarski narativi umjesto polemičkih i konfrontacijskih.
Longitudinalna analiza evolucije narativa o blaženom Alojziju Stepincu
Umjesto analize pojedinačnih događaja, zadnji dio ove mape istražuje kako se jedan dugotrajni i kompleksni narativ transformira kroz vrijeme. Analiza prati blaženog Alojzija Stepinca, ličnost koja okupira jedinstveno složenu poziciju u hrvatskom društvu, istovremeno reprezentirajući vjersku pobožnost, nacionalni identitet i povijesnu kontroverzu.
Metodologija identificira koje su se riječi najsnažnije asocirale s lematiziranom formom Stepinac u svakoj promatranoj godini, te mjeri prosječni tonalitet tekstova u kojima se te specifične narativne kombinacije pojavljuju. Ovo omogućuje praćenje ne samo frekvencije asocijacija, već i atmosferske valencije narativnih okvira.
Interpretacija temporalne evolucije narativa
Vizualizacija razotkriva suptilne, ali analitički značajne transformacije u načinu artikulacije diskursa o blaženom Alojziju Stepincu. Premda je cjelokupan tonalitet diskursa, reprezentiran nijansama plave boje, konzistentno pozitivan kroz sve promatrane godine, fokus i kontekstualni okviri narativa manifestiraju dramatične promjene.
Početna godina razdoblja (2021–2022) karakterizira se dominacijom termina povezanih s ekumenskom i političkom dimenzijom. Godina 2021. ukazuje na prevlast termina poput sps i pravoslavan, što upućuje na narativ primarno ukorijenjen u ekumensko-političkim odnosima sa Srpskom pravoslavnom crkvom i problematici kanonizacije, reflektirajući trenutak intenzivnih međunacionalnih i međureligijskih rasprava. Godina 2022. manifestira proširenje asocijativnog polja na termine rat, crkva i emisija, signalizirajući temeljni pomak prema povijesno-medijskom okviru, gdje se raspravlja o njegovoj ulozi u Drugom svjetskom ratu, često kroz medijske formate poput emisija, dokumentaraca i javnih tribina.
Srednja godina razdoblja (2023) reprezentira radikalni diskursni preokret. Diskursom prevladavaju termini molitva, veljača, krunica i devetnica, što predstavlja jasan prijelaz na liturgijsko-pobožni okvir, najvjerojatnije potaknut komemoracijom obljetnice njegove smrti i intenzivnim vjerskim praksama vezanim uz njegovu pobožnu memoriju.
Novije godine (2024–2025) sugeriraju nastavak dinamičke rekontekstualizacije narativa, gdje se različite semantičke dimenzije kontinuirano aktiviraju u skladu s aktualnim društvenim i medijskim kontekstima. Longitudinalna struktura koju prikazuje analiza demonstrira da narativ o Stepincu nije monolitni konstrukt, već fluidni predmet kontinuirane reinterpretacije.
Ovaj pomak od ekumenskog preko povijesnog prema duhovnom nije samo statistička fluktuacija u leksičkom izboru. On odražava širi kontekst hrvatske društvene i političke dinamike. Mediji ne samo što mijenjaju teme. Oni prelaze iz političkih debata o međunacionalnim i međuvjerskim odnosima u pobožne priče o svecima i mučenicima, aktivno jačajući kulturnu baštinu kroz specifične narativne strategije. Ovaj proces rekontekstualizacije demonstrira kako se ista povijesna ličnost može funkcionalizirati za različite društvene svrhe, ovisno o trenutnim potrebama za političkom legitimacijom, povijesnom reinterpretacijom ili duhovnom mobilizacijom.
Ovo predstavlja kvantitativnu evidenciju da veliki nacionalni i vjerski narativi nisu statični konstrukti. Oni se dinamički rekontekstualiziraju, prelažeći kroz višeslojne diskursne dimenzije, pri čemu svaka godina aktivira drugačije aspekte iste kompleksne ličnosti u skladu s trenutnim društvenim i komunikacijskim potrebama. Široki vremenski raspon podataka omogućuje uvid u ta transformacijska razdoblja kao dijelove većih društvenih, tehničkih i kulturnih struja koje kontinuirano oblikuju značenja koja se pripisuju temeljnim ličnostima i temama nacionalne baštine.
Sinteza nalaza
Dinamička analiza utjecaja stvarnih događaja na digitalni diskurs razotkriva kako medijski prostor katoličke tematike funkcionira kao reaktivni ekosustav s prepoznatljivim obrascima odgovora na različite tipove vanjskih podražaja. Istraživanje je kvantitativno dokumentiralo mehanizme putem kojih se digitalni diskurs transformira u odgovoru na društvene, političke i vjerske događaje.
Tri nalaza izdvajaju se za razumijevanje diskursne dinamike:
Validacija automatske detekcije kritičnih događaja. Digitalni seizmograf demonstrirao je visoku preciznost u identifikaciji trenutaka neuobičajene medijske aktivnosti. Detektirani vrhunci medijske produkcije i intenziteta konflikta sustavno koincidiraju s poznatim važnim događajima, potvrđujući da su ekstremna odstupanja u diskursnim parametrima pouzdani indikatori društveno značajnih trenutaka. Ova metodološka validacija otvara mogućnost operacionalizacije automatiziranih sustava praćenja koji mogu u stvarnom vremenu signalizirati pojavu značajnih događaja.
Postojanje distinktivnih digitalnih potpisa različitih tipova događaja. Komparativna analiza Uskrsa i drugih događaja dokumentirala je kako različiti tipovi događaja generiraju fundamentalno različite diskursne obrasce. Liturgijski događaji, reprezentativni u Uskrsu, manifestiraju temporalnu koncentraciju pažnje, izrazito pozitivan tonalitet i gotovo potpuno odsustvo konfliktnog diskursa. Nasuprot tome, društveno politički događaji generiraju kompleksnije temporalne obrasce s višestrukim valovima, višu konfliktnost i polariziranije narativne strukture. Ovo potvrđuje da digitalni prostor ne reagira uniformno na sve vanjske podražaje, već manifestira specifične odgovore ovisno o prirodi događaja.
Dokumentacija temporalne evolucije narativa. Longitudinalna analiza diskursa o blaženom Alojziju Stepincu empirijski je verificirala da se dugotrajni narativi o temeljnim ličnostima i temama sustavno rekontekstualiziraju kroz vrijeme. Isti narativni subjekt može biti artikuliran kroz fundamentalno različite tematske okvire, od ekumensko političkih preko povijesno medijskih do liturgijsko pobožnih, ovisno o trenutnim društvenim i komunikacijskim potrebama. Ova fluidnost narativne artikulacije demonstrira kako su digitalni diskursi dinamički konstrukti koji kontinuirano evoluiraju u dijalogu s širim društvenim kontekstom.
Ovi nalazi otvaraju mogućnost razvoja naprednih sustava praćenja koji transcendiraju statičku analizu. Potencijalna aplikacija obuhvaća prediktivno modeliranje koje može anticipirati kada će se određene teme aktivirati u javnoj raspravi i kroz koje će okvire biti artikulirane. Takvi sustavi pružali bi vrijedne uvide za optimalizaciju komunikacijskih strategija, razumijevanje mehanizama oblikovanja javnog mnijenja i anticipaciju diskursnih transformacija.
Buduće faze istraživanja trebale bi se usmjeriti na razradu prediktivnih modela koji integriraju temporalne, tematske i atmosferske dimenzije diskursa, omogućujući ne samo reaktivno praćenje već i proaktivno predviđanje diskursnih trendova. Krajnji cilj ostaje razvoj dinamičkog digitalnog opservatorija koji omogućuje kontinuirano praćenje i analizu medijskog prostora katoličke tematike u stvarnom vremenu, pružajući tako instrumentarij za dublje razumijevanje ovih kompleksnih društvenih procesa.