Tematske struje u katoličkom digitalnom prostoru (2021.–2026.)
Koje se teme pojavljuju i uz što se povezuju
O čemu se piše
Ažurirano19. listopada 2026. Podaci zaključno s16. listopada 2026. StatusPreliminarno
Sažetak
Mapa pokazuje koje se unaprijed određene teme pojavljuju u dijelu korpusa i kakav zabilježeni odjek imaju. Najzastupljenije teme nemaju nužno najviše prosječnih interakcija. Teme se razlikuju i po gustoći rječničkih podudaranja. Mreža pokazuje da se teme preklapaju.
Podaci opisuju raspored tematskih oznaka u uzorku. Ne mogu obuhvatiti cijelo značenje teksta niti pokazati zašto je publika reagirala. Pojedinosti o uzorku i rječnicima daje Metodologija.
O čemu se piše kada se govori o katoličkim temama i koje teme privlače najviše interakcija? Nakon pregleda aktera i platformi u Mapi ekosustava, Tematske struje usmjeravaju se na sadržaj. Mapa odgovara na istraživačko pitanje Q1 o tome što se objavljuje i Q2 o tome uz koje se druge teme pojavljuju katoličke teme.
Teme su prepoznate računalnom obradom 30.531 dokument iz korpusa od 611.583 objave. Analiza obuhvaća razdoblje 2021.–2026. Veličinu i način odabira uzorka opisuje Metodologija. Godina 2026. nije potpuna pa godišnje usporedbe uključuju samo dio godine.
Mapa ima tri dijela. Prvi prikazuje koliko su tematski rječnici česti i gusti u tekstovima. Drugi uspoređuje prosječne interakcije među glavnim temama. Treći prikazuje česta imena i veze među tematskim oznakama. Stručnjaci iz teologije i komunikologije odredili su 15 kategorija. Rječnik traži riječi povezane s tim kategorijama. Ne klasificira samostalno cjelokupno značenje teksta.
Računalna obrada teksta Tematski rječnici Mrežna analiza
Najčešće riječi u uzorku
Prvi grafikon prikazuje 25 najčešćih imenica, pridjeva i glagola u analiziranom uzorku. Riječi su svedene na osnovni oblik. Opće riječi bez tematskog sadržaja, poput zamjenica, rednih brojeva i pomoćnih glagola, izostavljene su. Grafikon ne prikazuje svih 611.583 objava. U uzorku prednjače riječi svet, hrvatski, riječ, ljubav, božji, obitelj, duhovan, slavlje i zajednica. Sama učestalost ne pokazuje temu, stav ni važnost riječi u pojedinom tekstu.
Pitanje. Koje su riječi najčešće u analiziranom uzorku?
Nalaz. Najčešće riječi daju osnovni pregled, ali ne pokazuju temu, stav ni svoju ulogu u tekstu.
Sažetak grafikona. Najčešće riječi uključuju svet, hrvatski, riječ, ljubav, božji, obitelj, duhovan, slavlje i zajednica. Učestalost sama ne određuje temu ili stav.
Poredak daje osnovni pregled rječnika uzorka. Česte crkvene, društvene i vremenske riječi pokazuju njegovu širinu. Za razumijevanje tema i njihovih odnosa potrebne su analize koje slijede.
Raspored tema
Ovaj dio odgovara na tri pitanja. Koje su teme najčešće? Kako se njihov udio mijenja kroz vrijeme? Koliko su njihove riječi guste u tekstovima u kojima se pojavljuju?
Promjena tema kroz vrijeme
Prema broju rječničkih podudaranja najzastupljenije su teme Duhovnost i liturgija, Crkveno upravljanje i struktura i Bioetika i kulturni ratovi. Grafikon prikazuje teme koje u barem jednoj godini prelaze 5 % svih spominjanja. Razlike među godinama treba čitati opisno.
Pitanje. Kako se udio najzastupljenijih tematskih oznaka mijenja po godinama?
Nalaz. Glavne tematske struje mijenjaju udjele, ali zadržavaju prepoznatljivu prisutnost u svim dostupnim presjecima.
Sažetak grafikona. Najzastupljenije tematske oznake u prikazanim godinama jesu Duhovnost i liturgija, Crkveno upravljanje i struktura i Bioetika i kulturni ratovi. Razlike su opisne i temelje se na uzorku.
Gustoća tematskih oznaka u tekstu
Učestalost nije jedina važna mjera. Važno je i koliko se riječi neke teme pojavljuje u označenom tekstu. Grafikon zato prikazuje broj tematskih podudaranja na tisuću riječi.
Najviši medijan gustoće imaju Duhovnost i liturgija, Crkveno upravljanje i struktura i Bioetika i kulturni ratovi, a najniži Znanost i vjera, Zlostavljanje i kriza povjerenja i Unutarcrkveni prijepori i ideologije. Viša vrijednost znači više rječničkih podudaranja na tisuću riječi. Ne dokazuje da je tema glavna u tekstu. Niža vrijednost ne znači nužno da je tema samo usput spomenuta.
Pitanje. U kojim su temama rječničke oznake gušće unutar označenih tekstova?
Nalaz. Srednje vrijednosti i rasponi gustoće razlikuju se među temama, ali se djelomično preklapaju.
Sažetak grafikona. Najviši medijan gustoće imaju Duhovnost i liturgija, Crkveno upravljanje i struktura i Bioetika i kulturni ratovi, a najniži Znanost i vjera, Zlostavljanje i kriza povjerenja i Unutarcrkveni prijepori i ideologije.
Interakcije prema temama
Drugi dio uspoređuje prosječan broj interakcija među glavnim temama. Ti podaci opisuju samo zabilježene signale na platformama. Ne mjere cijeli odaziv publike.
Prosječne interakcije po dokumentu
Najviše prosječnih interakcija po dokumentu imaju Digitalna evangelizacija i mladi, Teologija i doktrina i Bioetika i kulturni ratovi. Prosjek se prikazuje samo za teme s najmanje 30 dokumenata u uzorku, a taj uvjet zadovoljava 15 od 16 tema. Poredak ne uzima u obzir platformu, veličinu izvora, godinu ni razlike u mjerenju interakcija.
Grafikon zato ne može pokazati što uzrokuje angažman. Pokazuje samo uz koje se teme u ovom uzorku bilježi više interakcija. Za objašnjenje razlika trebalo bi zasebno promatrati platformu, izvor i vrijeme.
Pitanje. Uz koje se glavne teme bilježi više prosječnih interakcija?
Nalaz. Poredak prema interakcijama ne podudara se s poretkom prema učestalosti tema.
Sažetak grafikona. Najveći prosjek zabilježenih interakcija imaju Digitalna evangelizacija i mladi, Teologija i doktrina i Bioetika i kulturni ratovi. Poredak opisuje signal koji ovisi o platformi.
Imena i veze među temama
Treći dio prikazuje česta imena uz glavne teme i veze među tematskim oznakama. Automatska obrada ne pokazuje ulogu imenovane osobe ili ustanove. Ne potvrđuje ni postojanje šire priče koja ih povezuje.
Najčešća imena prema tematskim kategorijama
Grafikon prikazuje najčešća imena uz najzastupljenije teme. Imena su svedena na osnovni oblik i izdvojena automatski. Oznaka zato ne mora uvijek biti osoba ili ustanova. Često spominjanje također ne znači da je akter glavni nositelj priče.
Poredak pokazuje koja se imena često pojavljuju uz pojedine teme. Bez ručne provjere ne može potvrditi jasne granice među temama.
Pitanje. Koja se imena najčešće pojavljuju uz najzastupljenije teme?
Nalaz. Najčešća imena razlikuju se među temama, ali automatska oznaka ne utvrđuje ulogu aktera.
Sažetak grafikona. Najčešća izdvojena imena razlikuju se među glavnim temama. Učestalost ne određuje ulogu aktera u tekstu.
Teme koje se pojavljuju zajedno
Mreža pokazuje koje se tematske oznake često pojavljuju u istim dokumentima. Prikazane su samo veze jače od 0,1. One opisuju povezanost oznaka. Ne pokazuju da jedna tema uzrokuje drugu niti da su urednički povezane.
Tri najjače veze u uzorku povezuju Politika i odnos s državom i Povijest i nacionalni identitet, Povijest i nacionalni identitet i Bioetika i kulturni ratovi i Povijest i nacionalni identitet i Zlostavljanje i kriza povjerenja. Raspored točaka služi preglednosti. Ne potvrđuje postojanje odvojenih skupina tema.
Pitanje. Koje se tematske oznake češće pojavljuju zajedno u istim dokumentima?
Nalaz. Mreža pokazuje više preklapajućih veza, a ne strogu podjelu na odvojene tematske cjeline.
Sažetak grafikona. Tri najjače veze povezuju Politika i odnos s državom i Povijest i nacionalni identitet, Povijest i nacionalni identitet i Bioetika i kulturni ratovi i Povijest i nacionalni identitet i Zlostavljanje i kriza povjerenja. One opisuju zajedničko pojavljivanje, a ne utjecaj ili uzrok.
Glavni nalazi
Analiza obuhvaća 15 tematskih kategorija. Uspoređuje njihovu učestalost, gustoću, interakcije i veze. Te mjere pokazuju razlike među temama. Ne potvrđuju da teme imaju zasebne publike ili da čine odvojene svjetove.
Tematske struje u novom uzorku
Najzastupljenije su Duhovnost i liturgija, Crkveno upravljanje i struktura i Bioetika i kulturni ratovi, a najveći prosjek interakcija imaju Digitalna evangelizacija i mladi, Teologija i doktrina i Bioetika i kulturni ratovi.
Podaci pokazuju tematske struje koje se preklapaju. Ne pokazuju strogu podjelu diskursa. Teme se razlikuju po učestalosti, gustoći rječničkih podudaranja i interakcijama. Mreža pokazuje da se povezuju na više načina.
Mreža pokazuje koje se oznake češće pojavljuju u istim dokumentima. Za tumačenje pojedine veze treba pročitati povezane tekstove. Ova analiza to ne čini.
Za uredništvo je važna razlika između najčešćih tema i tema s najviše interakcija. Te se skupine tek djelomično poklapaju. U objema se nalazi samo Bioetika i kulturni ratovi. Tema s mnogo objava ne mora izazvati mnogo interakcija. Tema s malo objava može imati visok prosjek interakcija po objavi. To pokazuje gdje je prostor zasićen, a gdje postoji više mjesta za novi sadržaj.
Sljedeća mapa Atmosfera diskursa analizira tonalitet, emocije i konfliktni rječnik. Ni ona iz riječi ne izvodi namjeru autora bez dodatne provjere.