Mapa ekosustava katoličkog digitalnog prostora u RH (2021.–2026.)
Tko objavljuje i gdje sadržaj odjekuje
Tko objavljuje i gdje se bilježi odjek
Ažurirano24. kolovoza 2026. Podaci zaključno s11. lipnja 2026. StatusAžurira se
Sažetak
Mapa pokazuje tko objavljuje o katoličkim temama i gdje te objave imaju najveći zabilježeni odjek. Portali nose najveći dio objava. Udio platforme u objavama često se razlikuje od njezina udjela u interakcijama i procijenjenom dosegu. Izvore zato treba uspoređivati unutar iste platforme i prema istoj mjeri.
Podaci opisuju strukturu prikupljenog prostora. Ne mogu pokazati koja platforma stvara veći utjecaj ili mijenja publiku. Pojedinačni izvor može se provjeriti u alatu Moj medij.
Tko u hrvatskom digitalnom prostoru objavljuje o katoličkim temama i gdje te objave najviše odjekuju? Mapa ekosustava odgovara opisom platformi, izvora, zabilježenih interakcija i procijenjenog dosega. Obuhvaća istraživačko pitanje Q3 o tome tko se najviše čuje i Q5 o kretanju sadržaja među platformama.
Analiza obuhvaća cijeli korpus od 413.985 objava iz razdoblja 2021.–2026.. Metodologija opisuje kako je korpus nastao i koje su usporedbe opravdane.
Analiza ima tri dijela. Prvi uspoređuje platforme prema objavama, interakcijama i dosegu. Drugi uspoređuje izvore prema objavama i interakcijama. Treći pokazuje odnos dosega i interakcija među najvećim izvorima na svakoj platformi.
Mapu vode tri pitanja. Na kojim je platformama prikupljeno najviše sadržaja? Koji izvori imaju najviše objava i interakcija? Kako su među najvećim izvorima povezani procijenjeni doseg i zabilježene interakcije?
Volumen je ukupan broj objava i opisuje koliko izvor objavljuje. Angažman je ukupan broj zabilježenih interakcija. Doseg je procjena moguće vidljivosti. Nije broj potvrđeno dosegnutih osoba. Angažman i doseg ne mjere se jednako na svim platformama. Zato usporedbe među platformama treba čitati oprezno.
Platforme u digitalnom prostoru
Pregled počinje platformama na kojima su objave prikupljene. Zasebno prikazuje broj objava, zabilježene interakcije i procijenjeni doseg.
Objave po platformama
Portali su najveći proizvođači sadržaja. Web čini 69,2 % svih objava. Njegov godišnji udio ni u jednoj promatranoj godini ne pada ispod 54,0 %. YouTube čini 11,4 % korpusa. Godina 2026. nije potpuna. Ove razlike opisuju sastav korpusa. Same ne dokazuju rast platforme ni promjenu komunikacijske strategije.
Pitanje. Na kojim je platformama prikupljeno najviše objava u svakoj godini?
Nalaz. Web portali ostaju najveći izvor opaženog volumena u svim prikazanim godinama.
Sažetak grafikona. Web portali imaju najveći broj objava u svakoj prikazanoj godini. Godišnje razine preko promjene prikupljanja 2024. nisu izravno usporedive.
Velik udio portalskog sadržaja pokazuje da se katoličke teme u ovom korpusu najčešće pojavljuju u portalskom izvještavanju. Sam broj objava ne pokazuje tko određuje teme rasprave niti gdje je rasprava dublja. Ova mapa mjeri proizvodnju i zabilježeni odjek. Ne mjeri prijenos tema među platformama.
Interakcije po platformama
Web bilježi najviše interakcija u cijelom razdoblju i nosi 63,0 % ukupnog broja. Taj je udio manji od njegova udjela u objavama koji iznosi 69,2 %. Facebook bilježi 18,7 % interakcija uz 15,3 % objava. YouTube bilježi 15,8 % interakcija uz 11,4 % objava. Volumen i angažman zato daju različitu sliku. Budući da platforme drukčije mjere interakcije, grafikon ne uspoređuje izravno njihovu komunikacijsku učinkovitost.
Pitanje. Kako se ukupan broj zabilježenih interakcija raspoređuje među platformama?
Nalaz. Web bilježi najviše interakcija ukupno, ali Facebook i YouTube imaju veći udio interakcija nego objava.
Sažetak grafikona. Poredak platformi prema zabilježenim interakcijama razlikuje se od poretka prema broju objava. Vrijednosti su platformski specifične.
Ukupni brojevi pokazuju veličinu, a udjeli sastav korpusa. Sljedeći grafikon uspoređuje udio svake platforme u objavama, interakcijama i dosegu.
Udjeli platformi prema mjeri
Grafikon prikazuje tri različite mjere. Web čini 69,2 % objava, 63,0 % interakcija i 40,6 % zabilježenog dosega. Facebook čini 15,3 % objava i 47,4 % dosega. Prema procjeni pružatelja podataka time prelazi web. YouTube čini 11,4 % objava, 15,8 % interakcija i 10,8 % dosega. Te tri mjere ne čine jednu opću mjeru utjecaja. Svaka opisuje drukčiji signal koji nije jednako dostupan na svim platformama.
Pitanje. Mijenja li se položaj platforme kada se umjesto volumena promatraju interakcije ili doseg?
Nalaz. Da. Poredak platformi ovisi o mjeri pa jedna ljestvica „utjecaja” nije opravdana.
Sažetak grafikona. Udjeli platformi razlikuju se između objava, zabilježenih interakcija i procijenjenog dosega. Crta na 2024. označava promjenu prikupljanja.
Objave i zabilježeni odjek ne raspoređuju se jednako. Razlog mogu biti formati, navike publike ili način mjerenja. Ova analiza ne može razdvojiti te razloge. Može pokazati samo da platforme imaju različite profile volumena, interakcija i dosega.
Nakon platformskih udjela analiza prelazi na pojedinačne izvore zabilježene u korpusu.
Izvori s najviše zabilježenih interakcija
Fokus je na portalima, YouTube kanalima i Facebook stranicama. Te tri platforme imaju najveći volumen ili broj interakcija u korpusu. Svaka ima svoj poredak. Ne postoji jedna zajednička ljestvica utjecaja.
Izvori s najviše interakcija
Izvori su poredani prema ukupnom broju zabilježenih interakcija. Poredak vrijedi samo unutar iste platforme.
Na webu prema interakcijama prednjače novizivot.net, hkm.hr i dnevno.hr. Na vrhu su i specijalizirani vjerski portali i opći informativni portali. Poredak ne pokazuje tko određuje teme javne rasprave.
Na YouTubeu prednjače pulherissimus, Добровољци i Pod Smokvom. Na Facebooku prednjače Laudato, Bitno.net i Miletić Marin. Korpus je odabran prema sadržaju, a ne prema popisu katoličkih medija. Visoka pozicija zato ne znači da je izvor konfesionalan niti da je sav njegov sadržaj katoličke tematike.
Facebookov poredak obuhvaća stranice i javne račune zabilježene kao izvore. Grafikon prikazuje njihove objave i interakcije. Ne mjeri vrstu odnosa s publikom.
Veličina točke pokazuje broj objava. Tako se razlikuju izvori koji mnogo objavljuju od izvora koji bilježe mnogo interakcija. Grafikon ne pokazuje njihove namjere ni strategije.
Pitanje. Koji izvori unutar weba, YouTubea i Facebooka bilježe najviše interakcija?
Nalaz. Vrhovi platformskih ljestvica okupljaju različite vrste izvora, a broj objava ne određuje sam njihov položaj.
Sažetak grafikona. Poredak je odvojen po platformama. Veličina točke prikazuje volumen, pa se vidi da više objava ne znači nužno i više ukupnih interakcija.
Na vrhu poretka nalaze se različite vrste izvora. Podaci ne mjere javno mnijenje, bliskost s publikom ni ulogu pojedinog izvora. Pokazuju samo koliko je objava i interakcija pripisano svakom izvoru.
Završni prikaz uspoređuje dvije dodatne mjere za najveće izvore.
Doseg i interakcije najvećih izvora
Grafikon raspoređuje izvore prema interakcijama na vodoravnoj osi i procijenjenom dosegu na okomitoj osi. Medijani prikazanih izvora na svakoj platformi stvaraju četiri skupine. Njihovi nazivi olakšavaju čitanje. Ne opisuju potvrđene vrste komunikacijskog ponašanja.
Divovi imaju doseg i angažman iznad medijana prikazanih izvora na istoj platformi.
Graditelji zajednica imaju doseg ispod medijana, a angažman iznad njega. Naziv opisuje položaj na grafikonu. Ne mjeri bliskost ni odanost publike.
Megafoni imaju doseg iznad medijana, a angažman ispod njega.
Specijalizirani akteri imaju obje mjere ispod medijana prikazanih izvora. Taj položaj ne dokazuje da izvor služi određenoj temi ili području.
Osi su logaritamske kako bi se jasno prikazao širok raspon vrijednosti i izvori različitih veličina.
Pitanje. Kako se među najvećim izvorima odnose zabilježene interakcije i procijenjeni doseg?
Nalaz. Položaji se razlikuju unutar svake platforme, pa volumen, interakcije i doseg ne daju isti poredak.
Sažetak grafikona. Isprekidani medijani stvaraju relativne kvadrante unutar platforme. Položaj opisuje kombinaciju dosega i interakcija, a ne motiv ili kvalitetu odnosa s publikom.
Skupine su određene zasebno za svaku platformu. Isprekidane crte označavaju medijane samo prikazanih najvećih izvora. Isti rezultat zato može pripasti drugoj skupini na drugoj platformi. Nazivi pomažu čitati odnos dosega i angažmana. Ne opisuju motive izvora ni kvalitetu odnosa s publikom.
Glavni nalazi
Analiza pokazuje tri obrasca u prikupljenom prostoru.
Platforme imaju različite profile. Web nosi 69,2 % objava i 63,0 % interakcija. Facebook i YouTube imaju veći udio interakcija nego objava. Njihove mjere nisu izravno usporedive s webom. Podaci pokazuju razliku između volumena i odjeka. Ne dokazuju koja platforma određuje teme niti koja je učinkovitija.
Na vrhu su različiti izvori. Među vodećim portalima nalaze se specijalizirani i opći mediji. Na YouTubeu i Facebooku visoko su specijalizirani kanali, stranice i pojedinci. Poredak opisuje interakcije. Ne mjeri bliskost s publikom ni komunikacijsku ulogu izvora.
Različite mjere daju različite poretke. Volumen, angažman i doseg ne rangiraju izvore jednako. Nijedna mjera zato sama ne pokazuje digitalni utjecaj. To posebno vrijedi za doseg i interakcije jer ovise o načinu mjerenja platforme i pružatelja podataka.
Za uredništvo odgovor na pitanje „koliko dobro stojimo” ovisi o odabranoj mjeri. Izvor s malo objava može imati mnogo interakcija po objavi. Moguće je i obrnuto. Usporedba zato ima smisla samo unutar iste platforme i prema istoj mjeri. Položaj pojedinog izvora može se provjeriti u pregledu Moj medij.
Sljedeća mapa Tematske struje prelazi sa strukture na sadržaj. Prati učestalost i gustoću tematskih oznaka te njihove reakcije i veze.