Učitano 4,647 članaka
Vremenski raspon: 01.01.2021 do 08.01.2024
Semantička analiza, konstrukcija indeksa i vremenske dinamike
U ovom izvještaju se predstavlja sveobuhvatna analiza medijske pokrivenosti društvenog povjerenja i optimizma u Hrvatskoj. Analizom se obuhvaća praćenje institucionalnog povjerenja, zadovoljstva životom, društvenog raspoloženja i perspektiva za budućnost temeljem članaka iz hrvatskih online medija.
Društveno povjerenje i optimizam predstavljaju ključne indikatore socijalne kohezije i kvalitete života u suvremenim društvima. Ovim izvještajem se nastoji odgovoriti na ključna pitanja:
U izvještaju se obrađuju sljedeće teme: metodologija identifikacije relevantnih članaka, eksploratorni pregled dataseta, semantička taksonomija pojmova vezanih uz povjerenje i optimizam, konstrukcija specijaliziranih indeksa, vizualizacija indeksa, sektorska analiza, sentiment analiza, volatilnost i momentum, koncentracija tema te korelacije između indeksa.
Učitano 4,647 članaka
Vremenski raspon: 01.01.2021 do 08.01.2024
Identifikacija relevantnih članaka se provodi kroz sedmostupanjski proces filtriranja koji kombinira strukturne kriterije, ključne riječi i kontekstualnu validaciju. Proces osigurava da u analizu ulaze samo članci koji su stvarno relevantni za tematiku društvenog povjerenja i optimizma u hrvatskom kontekstu.
Filter 1: Tip izvora
Odabiru se samo web izvori kako bi se osigurala konzistentnost formata i dostupnost punog teksta članka.
Filter 2: Relevantni news portali
Koristi se lista verificiranih hrvatskih news portala kategoriziranih u pet skupina: nacionalni mediji, poslovni mediji, regionalni mediji, specijalizirani mediji i opinion portali.
Filter 3: Minimalna duljina teksta
Članci moraju sadržavati minimalno 500 znakova u punom tekstu.
Filter 4: Naslov članka
Naslov članka mora sadržavati pojmove vezane uz povjerenje, optimizam, zadovoljstvo, istraživanja javnog mnijenja ili kvalitetu života.
Filter 5: Core pojmovi
Puni tekst članka mora sadržavati core pojmove koji potvrđuju relevantnost za tematiku društvenog povjerenja i optimizma.
Filter 6: Isključivanje irelevantnog sadržaja
Isključuju se članci o sportu, zabavi i zadovoljstvu korisnika/kupaca, osim ako sadrže snažne override pojmove.
Filter 7: Hrvatski kontekst
Članci moraju sadržavati reference na hrvatsko društvo i institucije.
| Metrika | Vrijednost |
|---|---|
| Ukupan broj članaka | 4,647 |
| Vremenski raspon | 01.01.2021 do 08.01.2024 |
| Broj dana | 1102 |
| Prosječno članaka dnevno | 4.22 |
| Broj izvora (portala) | 111 |
| Broj kategorija izvora | 5 |
Semantički rječnik se temelji na pojmovima identificiranima u procesu filtriranja članaka. Taksonomija se organizira u 12 kategorija koje obuhvaćaju različite aspekte povjerenja, zadovoljstva i društvenog raspoloženja u hrvatskom kontekstu. Pojmovi se definiraju pomoću korijena riječi (stem) kako bi se osigurala šira morfološka pokrivenost hrvatskog jezika.
Princip konstrukcije rječnika:
Morfološka pokrivenost:
Za hrvatski jezik koji ima bogatu morfologiju, koriste se korijenski oblici s opcionalnim nastavcima, alternativni oblici za palatalizaciju i wildcard znakovi koji dopuštaju varijabilnost između riječi.
Formula za brojanje:
\[ \text{count}_{c,d} = \sum_{p \in P_c} \text{matches}(p, d) \]
gdje je \(P_c\) skup regex uzoraka za kategoriju \(c\), a \(d\) je tekst dokumenta.
| Kategorija | Broj pojmova | Primjeri regex uzoraka |
|---|---|---|
| Opće povjerenje/nepovjerenje | 6 | povjerenj[a-zčćžšđ]*, nepovjerenj[a-zčćžšđ]* |
| Povjerenje: Vlada i Sabor | 6 | povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}vlad[a-zčćžšđ]*, povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}sabor[a-zčćžšđ]* |
| Povjerenje: Pravosuđe | 5 | povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}(sud|sudstv|pravosud|pravosud), povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}dr[zž]avn[a-zčćžšđ]*.{0,10}odvjetni[sš]tv |
| Povjerenje: Policija i vojska | 5 | povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}policij[a-zčćžšđ]*, povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}vojsk[a-zčćžšđ]* |
| Povjerenje: Mediji | 5 | povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}medij[a-zčćžšđ]*, povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}novin[a-zčćžšđ]* |
| Povjerenje: Crkva | 3 | povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}crkv[a-zčćžšđ]*, crkv[a-zčćžšđ]*.{0,15}povjerenj |
| Povjerenje: EU | 3 | povjerenj[a-zčćžšđ]*.{0,15}(eu|europsk[a-zčćžšđ]*\s+unij), (eu|europsk[a-zčćžšđ]*\s+unij).{0,15}povjerenj |
| Optimizam/Pesimizam | 5 | optimiz[a-zčćžšđ]*, pesimiz[a-zčćžšđ]* |
| Zadovoljstvo životom | 6 | zadovoljstv[a-zčćžšđ]*.{0,10}[zž]ivot[a-zčćžšđ]*, nezadovoljstv[a-zčćžšđ]*.{0,10}[zž]ivot[a-zčćžšđ]* |
| Društveno raspoloženje | 4 | dru[sš]tven[a-zčćžšđ]*.{0,10}raspolo[zž]enj[a-zčćžšđ]*, raspolo[zž]enj[a-zčćžšđ]*.{0,10}(gra[dđ]an|javn|stanovni|dru[sš]tv) |
| Strah i zabrinutost | 4 | (strah|zabrinutost|tjeskob)[a-zčćžšđ]*.{0,15}(gra[dđ]an|javn|stanovni), (gra[dđ]ani|hrvati|stanovni[sš]tvo).{0,15}(strahuj|zabrinut) |
| Budućnost i perspektive | 4 | (o[cč]ekivanj|izgled|perspektiv)[a-zčćžšđ]*.{0,15}(gra[dđ]an|hrvatsk), budu[cć]nost[a-zčćžšđ]*.{0,10}(hrvatsk|na[sš]) |
GTI kvantificira intenzitet diskursa o povjerenju i nepovjerenju u općem smislu, bez specifičnog institucionalnog fokusa. Konstrukcija se temelji na prebrojavanju pojavljivanja korijena riječi koje signaliziraju povjerenje ili nepovjerenje, kao što su povjerenj, nepovjerenj, vjeruj i slično. Suma tih pojavljivanja normalizira se brojem članaka kako bi se dobila prosječna mjesečna frekvencija pojmova povjerenja. Rezultat se skalira na raspon 0 do 100 standardnom normalizacijom. Povišene vrijednosti GTI indeksa indiciraju razdoblja intenzivnog medijskog diskursa o temi povjerenja.
Formula:
\[ \text{GTI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{povjerenje\_opce,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: povjerenje, nepovjerenje, vjeruju/ne vjeruju, rast/pad/gubitak povjerenja, međuljudsko povjerenje
Normalizacija (min-max):
\[ X_{norm} = \frac{X - \min(X)}{\max(X) - \min(X)} \times 100 \]
PTI prati intenzitet diskursa o povjerenju u političke institucije, uključujući Vladu, Sabor, predsjednika i političare općenito. Indeks se konstruira identifikacijom kolokacija pojmova povjerenja s političkim akterima i institucijama. Normalizacija brojem članaka osigurava usporedivost kroz različite periode medijske aktivnosti. Vrhovi PTI indeksa koincidiraju s političkim krizama, izbornim ciklusima i skandalima koji utječu na percepciju političkog sustava.
Formula:
\[ \text{PTI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{povjerenje\_vlada,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: povjerenje u vladu, povjerenje u Sabor, povjerenje u predsjednika, (ne)povjerenje u političare
JTI mjeri povjerenje u pravosuđe i pravni sustav. Indeks obuhvaća reference na sudove, državno odvjetništvo, USKOK i pravosuđe općenito u kontekstu povjerenja. Konstrukcija prati istu metodologiju normalizacije kao ostali indeksi. Varijacije JTI indeksa reflektiraju medijsku percepciju efikasnosti i nepristranosti pravosudnog sustava.
Formula:
\[ \text{JTI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{povjerenje\_pravosude,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: povjerenje u sudove, pravosuđe, državno odvjetništvo, USKOK
STI prati povjerenje u sigurnosne institucije, primarno policiju i vojsku. Indeks identificira kolokacije pojmova povjerenja sa sigurnosnim aparatom države. Stabilne vrijednosti STI indeksa tradicionalno ukazuju na visoku razinu povjerenja građana u sigurnosne institucije, dok nagle promjene mogu signalizirati kontroverzne slučajeve ili krize.
Formula:
\[ \text{STI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{povjerenje\_sigurnost,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: povjerenje u policiju, vojsku, oružane snage
MTI mjeri intenzitet diskursa o povjerenju u medije. Indeks obuhvaća reference na novine, televiziju i medije općenito u kontekstu (ne)povjerenja. Pad MTI indeksa može signalizirati eroziju povjerenja u medijske institucije, dok rast može ukazivati na pojačanu debatu o ulozi medija u društvu.
Formula:
\[ \text{MTI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{povjerenje\_mediji,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: povjerenje u medije, novine, televiziju
RTI prati povjerenje u Crkvu i vjerske institucije. Indeks identificira kolokacije pojmova povjerenja s crkvenim i religijskim referentima. Dinamika RTI indeksa reflektira ulogu Crkve u javnom diskursu i percepciju njenog društvenog utjecaja.
Formula:
\[ \text{RTI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{povjerenje\_crkva,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: povjerenje u Crkvu, katoličke i vjerske institucije
ETI mjeri povjerenje u Europsku uniju i europske institucije. Indeks koristi podatke iz Eurobarometra i reference na EU u kontekstu povjerenja. Dinamika ETI indeksa prati europske integracije i percepciju EU članstva u hrvatskom javnom diskursu.
Formula:
\[ \text{ETI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{povjerenje\_eu,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: povjerenje u EU, europske institucije, Eurobarometar
OPI mjeri balans između optimizma i pesimizma u medijskom diskursu o društvenom raspoloženju. Indeks kombinira reference na optimizam i pesimizam građana, omogućujući praćenje kolektivnog sentimenta. Visoke vrijednosti OPI indeksa ukazuju na intenzivan diskurs o kolektivnom raspoloženju, bez nužne implikacije o smjeru tog raspoloženja.
Formula:
\[ \text{OPI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{optimizam\_pesimizam,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: optimizam, pesimizam, optimističan/pesimističan, kolektivno raspoloženje
LSI prati intenzitet diskursa o kvaliteti života i zadovoljstvu životom. Indeks obuhvaća reference na životni standard, životne uvjete i indekse dobrobiti. Povišene vrijednosti LSI indeksa indiciraju pojačan interes za teme kvalitete života, često u kontekstu komparativnih analiza ili istraživanja.
Formula:
\[ \text{LSI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{zadovoljstvo\_zivotom,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: zadovoljstvo životom, kvaliteta života, životni standard, životni uvjeti, indeks dobrobiti/blagostanja/sreće
FWI kvantificira intenzitet diskursa o kolektivnom strahu i zabrinutosti građana. Indeks identificira reference na strahove, tjeskobe i zabrinutosti u kontekstu javnog mnijenja. Vrhovi FWI indeksa koincidiraju s kriznim razdobljima poput pandemije, rata ili ekonomskih šokova koji generiraju kolektivnu anksioznost.
Formula:
\[ \text{FWI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{strah\_zabrinutost,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: strah/zabrinutost/tjeskoba građana, kolektivni strah
FOI mjeri intenzitet diskursa o perspektivama i očekivanjima za budućnost. Indeks obuhvaća reference na izglede, perspektive i nadanja građana. Dinamika FOI indeksa reflektira kolektivnu orijentaciju prema budućnosti i percepciju razvojnih mogućnosti.
Formula:
\[ \text{FOI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{buducnost\_perspektive,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: očekivanja, izgledi, perspektive, nada za budućnost
CTI predstavlja kompozitni indeks koji agregira svih 12 specijaliziranih indeksa u jedinstvenu mjeru intenziteta diskursa o povjerenju i optimizmu. Konstrukcija se temelji na jednostavnom prosjeku normaliziranih vrijednosti svih komponenti. CTI pruža holističku sliku medijske percepcije društvenog povjerenja i raspoloženja.
Formula:
\[ \text{CTI}_t = \frac{1}{12} \sum_{i=1}^{12} \text{Indeks}_{i,t} \]
Interpretacija vrijednosti:
| Indeks | Naziv | Opis |
|---|---|---|
| GTI | General Trust Index | Opći diskurs o povjerenju/nepovjerenju |
| PTI | Political Trust Index | Povjerenje u Vladu, Sabor, političare |
| JTI | Judicial Trust Index | Povjerenje u pravosuđe i sudove |
| STI | Security Trust Index | Povjerenje u policiju i vojsku |
| MTI | Media Trust Index | Povjerenje u medije |
| RTI | Religious Trust Index | Povjerenje u Crkvu |
| ETI | EU Trust Index | Povjerenje u EU institucije |
| OPI | Optimism-Pessimism Index | Diskurs o optimizmu i pesimizmu |
| LSI | Life Satisfaction Index | Kvaliteta života i zadovoljstvo |
| SMI | Social Mood Index | Opće društveno raspoloženje |
| FWI | Fear-Worry Index | Kolektivni strah i zabrinutost |
| FOI | Future Outlook Index | Perspektive i očekivanja za budućnost |
| CTI | Composite Trust Index | Kompozitni prosjek svih indeksa |
Herfindahl-Hirschman Index (HHI) mjeri koncentraciju aktivnosti među kategorijama. Niže vrijednosti HHI ukazuju na ravnomjerniju distribuciju tema, dok više vrijednosti signaliziraju dominaciju pojedinih kategorija u medijskom diskursu.
Formula:
\[ \text{HHI}_t = \sum_{i=1}^{n} s_{i,t}^2 \]
gdje je \(s_{i,t}\) udio kategorije \(i\) u ukupnom broju spominjanja u mjesecu \(t\).
| Indeks | Korelacija s CTI |
|---|---|
| GTI | 0.761 |
| PTI | 0.661 |
| STI | 0.571 |
| MTI | 0.511 |
| RTI | 0.460 |
| FOI | 0.433 |
| FWI | 0.379 |
| JTI | 0.368 |
| ETI | 0.363 |
| OPI | 0.358 |
| SMI | 0.131 |
| LSI | 0.087 |
| Nalaz | Vrijednost |
|---|---|
| Ukupno analiziranih članaka | 4,647 |
| Vremenski raspon analize | 01/2021 - 01/2024 |
| Broj izvora | 111 |
| Vrh CTI indeksa | travanj 2022 |
| Vrijednost vrha | 52.4 |
| Dominantna kategorija | Life Satisfaction Index |
| Prosječna vrijednost | 46.7 |
| Prosječni CTI | 19.7 |
| Standardna devijacija CTI | 9.3 |
Izvještaj generiran: 2026-01-02 13:54:40.700018
GIMES Research | Analiza medijske pokrivenosti društvenog povjerenja i optimizma v2.0
5.0.10 Social Mood Index (SMI)
SMI mjeri opće društveno raspoloženje percipirano kroz medijski diskurs. Indeks identificira reference na kolektivnu atmosferu, javno raspoloženje i društvenu klimu. Varijacije SMI indeksa reflektiraju percepciju društvene kohezije i općeg stanja u društvu.
Formula:
\[ \text{SMI}_t = \text{normalize}_{0-100}\left(\frac{\text{count}_{drustveno\_raspolozenje,t}}{N_t}\right) \]
Uključeni pojmovi: društveno raspoloženje, javna atmosfera, opće raspoloženje